You are here

Čistom podzemlju dodijeljena Državna nagrada!

Dragi prijatelji, s velikim zadovoljstvom i ponosom javljamo da je Zagrebački speleološki savez dobio prestižnu Državnu nagradu koju dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) za dostignuća u zaštiti okoliša u 2016. godini! Nagrade i priznanja dodijeljene su jučer (11. listopada) na svečanosti u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) predstavnicima jedinica lokalne samouprave, udruga, poslovnog sektora te pojedincima iz odgojno-obrazovnih institucija. Uvodnu riječ na otvaranju svečanosti dao je predsjednik HAZU Zvonko Kusić, a ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović uručio je nagrade i priznanja. Dobitnici su izabrani na javnom natječaju MZOIP na koji su se prijavljivali projekti iz područja zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, energetske učinkovitosti i promicanja održivog razvoja. Projekt Čisto podzemlje odabran je kao najbolji nacionalni projekt udruga u području zaštite prirode i okoliša te je ZSS-u dodijeljena zlatna diploma i prigodna brončana statua. Primljena nagrada je najkonkretniji dokaz kvalitete naše Inicijative i velik je poticaj za daljnji rad. Na samoj svečanosti, kao i na kasnijem neformalnom druženju dobili smo čestitke i podršku od više institucija i pojedinaca, a mnogi od njih po prvi puta su se susreli s problematikom otpada u špiljama i jamama te speleolozima koji se brinu o krškom podzemlju. Naše aktivnosti i trud itekako su prepoznate u nadležnom Ministarstvu, a speleolozi su postali pokretači i partneri državnim institucijama u planiranju i provedbi aktivnosti vezano uz zaštitu špilja i jama. Još jednom veliko hvala svim speleološkim udrugama i pojedincima koji svojim podacima i angažmanom sudjeluju u Inicijativi – ova nagrada je priznanje svima nama! Posebno hvala svima onima koji su uložili svoje vrijeme i trud na volonterskim akcijama čišćenja otpada iz našeg podzemlja. Također se zahvaljujemo MUP-ovoj protueksplozijskoj postrojbi s kojom smo uspostavili odličnu suradnju i koja u suradnji s HGSS-om vrlo predano radi na uklanjanju minsko-eksplozivnih sredstava iz speleoloških objekata diljem Hrvatske. Hvala i zagrebačkim vatrogascima koji su nam znanjem i opremom bili na raspolaganju kad smo iz jama uklanjali krupni otpad i auto olupine. Na kraju – hvala i našim sponzorima Bim sportu, Petzlu i Act Safe-u na donacijama speleološke opreme koje su pomogle da Inicijativa i na taj način stane na vlastite noge.  
Image: 

U izvoru Krčevac u blizini Imotskog čovječja ribica pliva među otpadom - vidi se primjerak neposredno uz otpadnu gumu. Ova životinja je predator na vrhu hranidbenog lanca koji je izrazito važan za podzemne ekosustave. Podaci o rasprostranjenosti i općenita znanja o ekologiji i biologiji ove vrste su rijetki usprkos tome što je najprepoznatljiviji predstavnik endemske podzemne faune. Proučavanjem ove vrste bave se znanstvenici udruge Hyla u sklopu projekta Proteus koji su nam (s članovima SO HPD Željezničara) dostavili fotografije ovog izvora. Cilj projekta je istraživanje, zaštita i promocija čovječje ribice kao jedne od najzačajnijih vrsta dinarskog krša.

U bazu Čisto podzemlje dodani su podaci o pet onečišćenih jama na području Karlovačke županije: Jama Šuplje brdo, Kozlina, Golubova jama, Jama sa smećem (Fratrovci), i Jama sa smećem u Sabljicama. Šuplje brdo, Kozlina i Golubova jama imaju manje količine materijala, no ulaz u obje "jame sa smećem" je zatrpan većim količinama sitnog i krupnog otpada. Također su dodane i fotografije ulaza za Šinćevu jamu u blizini Klane (selo Škalnica) u koju su bačeni stari ormari, elektronički i razni drugi komunalni otpad. Podatke su dostavili speleolozi, članovi SO Željezničara, kluba Speleo8 i SU Estavele - hvala vam prijatelji!

ActSafe je švedska tvrtka koja se bavi proizvodnjom specijalizirane opreme za visinske radove. Proizvode vrhunske motorne i baterijske sprave za penjanje po užetu koje u Inicijativi koristimo kao dizalice i za izvlačenje otpada iz speleoloških objekata. U radu su znatno praktičnije od dizalica s čeličnom sajlom jer omogućuju rad sa speleološkim užetima, a ni duljina izvlačenja im nije ograničavajući faktor (kao što je to duljina sajle). Dosad smo ih koristili za čišćenje jame Korčinke kod Slunja i dva puta prilikom čišćenja jame Pavlovice na Žumberku. Firma je prepoznala rad inicijative Čisto podzemlje jer njihove proizvode koristimo na jedinstven način. Zbog toga su na naslovnoj strani svoga weba objavili tekst (Case study) o radu hrvatskih speleologa. Thank you, ActSafe!

U bazu je dodana još jedna onečišćena jama na području Udbine (Brezov do). Jama sa smećem nalazi se daleko od naselja, no ulaz je neposredno uz šumski put pa je potpuno devastirana. Zbog velikih količina otpada nije speleološki istražena pa su joj dimenzije nepoznate. Podatak o jami dobili smo od članova SO HPK Sv. Mihovil.

Novost su i fotografije ulaza četiri onečišćena objekta na području sela Krasno, unutar parka prirode Velebit. Jama Golubnjača nalazi se vrlo blizu zaseoka Devčići. Iako je ulazni dio potpuno čist, na njenom dnu skrivaju se velike količine bačenog otpada. Jama je poznato smetlište još od 1982. godine kada je prvi puta zabilježena i istražena.

Jama Smetlara 2 nalazi se iznad Krasnog, neposredno uz šumsku cestu prema Štirovači, a onečišćena je već desetljećima. Ulaz je gotovo zatvoren lišćem i bačenim otpadom, a kamen bačen u njen vertikalni ulaz uskoro pada na plastični otpad kojeg očito ima i u dubljim dijelovima objekta. Na ulazu se osjeti izražen smrad otpada.

Jama u Vukelićima se nalazi u istoimenom zaseoku, uz asfaltirani put neposredno iza zadnjih kuća u selu. Ulazni dio jame, kao i njeni dublji dijelovi su jako onečišćeni krupnim i sitnim otpadom. Ovaj deponij poznat je lokalnom stanovništvu već desetljećima pa se na njenom ulazu nalazi i tabla s natpisom: Zabrana odlaganja smeća. Smrad od bačenog otpada vrlo dobro se osjeti na ulazu u objekt.

Konačno, Jama s otpadom nalazi se neposredno uz obrađena polja u selu Krasno. Radi se o platou prepunom sitnog i krupnog komunalnog otpada koji je bačen i u obližnju jamu. Jama zbog otpada nikad nije speleološki istražena!

Pages