You are here

Novosti

U zaleđu Šibenika uz cestu prema Drnišu, u blizini Pakovog sela špiljari Speleološkog odsjeka HPK Sv. Mihovila istražili su početkom 2018. dva nova onečišćena objekta. Radi se o Špilji pod velikim Bajamom koja ima jamski ulaz kroz koji se ubacuje komunalni otpad. Srećom materijal je starijeg datuma i ima ga u umjerenim količinama pa ova jama "nije prošla tako loše". Jama Mesoprometna 505 pamti puno gore dane... a njeno ime odaje sve o namjeni objekta. Jedno od sramotnih, dobro organiziranih strviništa Dalmatinske zagore. Neposredno uz ulaz jame izgrađen je betonski rubnik koji je sprječavao upadanje kamiona sa strvinama u otvor objekta. Na ovaj način velike količine klaoničkog otpada mogle su se besplatno i na siguran način organizirano bacati u podzemlje, umjesto da se propisno zbrinu! Danas srećom jama više nije u upotrebi, u njoj je smanjen rizik od zaraze, pa su je Šibenčani istražili do dubine od 77 metara. Možemo samo nagađati koliko kubika biološkog otpada je kroz godine završilo samo u ovom objektu u šibenskom zaleđu. Naime, ovo nije jedina Mesoprometna jama u okolici Šibenika - postoji barem još jedna čiji je ulaz također betoniran i zatvoren šahtom.

U četvrtak, 22. ožujka 2018. u Javnoj ustanovi Aquatika u Karlovcu, Udruga Hyla i Javna ustanova Aquatika organizirale su povodom Svjetskog dana voda predavanja pod zajedničkim nazivom ''Kamo ide voda u kršu?''. Kako se Grad Karlovac i sama Karlovačka županija nalaze na ''početku'' krša u Hrvatskoj, kroz tri predavanja istaknuta je važnost hidrološke mreže, monitoringa i zaštita voda te ugroženosti podzemlja na tom području. Valerija Butorac iz Speleološkog odsjeka Željezničar održala je predavanje na temu kretanja vode u kršu, dr.sc. Igor Stanković iz Hrvatskih voda održao je predavanje na temu monitoringa vode u službi zaštite, dok je Matea Talaja iz Speleološkog odsjeka Željezničar održala predavanje o inicijativi Čisto podzemlje, odnosno problemu divljih deponija u podzemlju. Zahvaljujemo se organizatorima na pozivu i prepunoj dvorani na odazivu.

Projekt SpeleoDron – inovativna metoda nadzora onečišćenih jama

Osnovni problem u zaštiti špilja i jama je njihova nedostupnost: onečišćenje u speleo objektima vidljivo isključivo špiljarima koji u njih ulaze. Ova činjenica otežava Javnim ustanovama nadziranje stanja u speleološkim objektima.

Naša je osnovna zamisao bila ispitati mogućnost foto i video snimanja onečišćenih krških jama bez uporabe specijaliziranih speleoloških tehnika. Razvojem nove metode željeli smo značajno unaprijediti mogućnosti nadzora nad ključnim speleo objektima. Uz financijsku potporu Zagrebačke županije, kupili smo komercijalni dron DJI Phantom 4 Pro+ i opremili ga dodatnom rasvjetom (Lume Cube) i zaštitama za elise. Ideja je bila provesti monitoring u nekima od onečišćenih objekata na Žumberku. Zbog ograničenja prednjih i bočnih senzora koji su neophodni za stabilan let letjelice, ulazni dio jame morao je biti odgovarajuće širine pa je kao poligon odabrana jama Pavlovica.

 

Ograničenja u letenju dronom u jami

Letne sposobnosti u teškim uvjetima testirali smo u ulaznom dijelu špilje Dolače koji je u kanjonu s ograničenim GPS signalom (važan za stabilnost drona). Snimanje smo nastavili na jami Pavlovici koja ima prostrani ulaz podoban za letenje dronom. Temeljni problem s ispitanom letjelicom je nemogućnost software-ske prilagodbe rada senzora udaljenosti na dronu. Naime, oni iz sigurnosnih razloga isključuju komande ako se dron približi nekom objektu na 1.5 m. Ovo je poželjno za sigurnost, no sprječava manevriranje u užem prostoru ili npr. prolazak između dva drveta koja su međusobno udaljena tri metra.

Ova činjenica sužava mogućnosti primjene ovakvog nadzora u praksi - na jami Pavlovici morali smo iskrčiti dijelove oko ulaza radi lakšeg pristupa, a letjelicu nismo uspjeli spustiti u jamu dublje od 8 metara. Dnevna svjetlost i rasvjeta na dronu u potpunost su zadovoljavali potrebe snimanja ulaznog dijela kamerom. Neovisno o opisanim poteškoćama, uspješno smo snimili ulaz i na naše zadovoljstvo ustanovili da u jami nema novog otpada.

 

Snimanje jama iz zraka moguće i danas

Zaključno možemo reći da je ova metoda nadziranja jama moguća već danas, no zahtijeva pažljivo planiranje i razumijevanje rada drona. Najvažnija je veličina ulaza u objekt i vegetacija oko ulaza, a ako se pojedina jama uklapa u ova ograničenja, nadziranje stanja u njoj je vrlo lako. Tehnologija bespilotnih letjelica izuzetno je dinamično područje pa će u bliskoj budućnosti sigurno biti komercijalno dostupni dronovi s većom mogućnosti prilagođavanja funkcija, kao i s unaprijeđenim senzorima i kamerama. Zbog toga smo uvjereni da tehnika nadzora dronom ima primjenu u zaštiti određenih speleoloških objekata.

O ovom projektu održali smo predavanje  12. prosinca 2017. u samoborskom Bunkeru na koje su se odazvali i lokalni mediji (radio i TV postaje) pa je to bila nova prilika za popularizaciju speleologije i zaštite krškog podzemlja. Zahvaljujemo se Zagrebačkoj županiji na odličnoj suradnji i partnerstvu u zaštiti našeg podzemlja.

Krajem 2017. provedena je još jedna nadopuna podataka o onečišćenim špiljama i jamama. Baza podataka na ovim stranicama usklađena je s podacima pristiglim u državni Katastar speleoloških objekata koji na Bioportalu održava Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

U bazu Čisto podzemlje dodani su podaci o 29 onečišćenih špilja i jama pa ih je sada javno prikazano 644. Također, dodatni podaci su uneseni za ukupno 21 objekt koji je otprije postojao u bazi. Otpad je zabilježen u jamama na područku Istre i Kvarnera, u okolici Karlovca, Knina, Splita, Šibenika, Zadra, Dubrovnika... – novosti su toliko opsežne da nema smisla pojedinačno navoditi nove objekte. Još jednom se svim speleolozima posebno zahvaljujemo svima na potpori Čistom podzemlju!

Pages