You are here

Jama Korčinka očišćena od otpada!

IZ JAME DIZALICOM IZVAĐENO 6 KUBIKA KUĆANSKOG OTPADA PRONAĐENA RUČNA GRANATA I PROTUTENKOVSKA GRANATA IZ 2. SV. RATA U subotu 9. svibnja 2015. organizirali smo akciju čišćenja komunalnog otpada bačenog u jamu Korčinku u blizini grada Slunja. Ovo je prva velika volonterska akcija čišćenja ZSS-ove  inicijative Čisto podzemlje, a imali smo logističku pomoć grada Slunja, protueksplozijske postrojbe PU zagrebačke, DVD-a Slunj i komunalnog poduzeća Lipa d.o.o. Na akciji je sudjelovalo 30 speleologa članova Zagrebačkog speleološkog saveza iz Speleološkog Željezničar, SK Ozren Lukić i SO Velebit. Jama Korčinka nalazi se dva kilometra jugozapadno od Slunja. Od sela Podmelnica zemljani put vodi oko 400 metara uzbrdo do jamskog otvora koji se nalazi u šumi, desetak metara niže od staze. Ulaz je dimenzija 2x2 metra, a nakon kraćeg vertikalnog dijela slijedi blatna kosina i nekoliko metara kanala koji se pružaju prema jugu. Postavljanje užeta za spuštanje speleologa išlo brzo i lako, a iznad ulaza razapeta je tzv. tirolska prečnica (horizontalno uže) na koju je bilo pričvršćeno uže za izvlačenje tereta pomoću benzinske dizalice koju je za potrebe akcije ustupila Komisija za speleološko spašavanje HGSSa. Već s ulaza u jamu vidi se da je veći dio njenog tla prekriven bačenim komunalnim otpadom. Radilo se o „običnom“ kućanskom otpadu, praznim plastičnim ambalažama, limenkama, pelenama, starim cipelama, najlonima i drugim bačenim predmetima koji su pomiješani s blatom i kamenjem. Životinjske strvine koje su u jamu ubačene starijeg su datuma, pa su od njih ostale samo kosti dok su meka tkiva istrulila. Zbog te sretne okolnosti rad u jami nije bio previše neugodan ako se izuzme činjenica da ste u hladnom, vlažnom, mračnom i uskom prostoru koji je krcat smećem. Zanimljiva je činjenica da je okolica jame prilično čista. To znači da otpad nije jednostavno istovaren u šumu iz traktorske prikolice, već su se ljudi spuštali do ulaza i ručno bacali jednu po jednu vreću smeća u jamu. Sama količina otpada bačenog na ovaj način svjedoči o duboko ukorijenjenoj navici lokalnog stanovništva… Nažalost, vrlo brzo nakon početka čišćenja posao je biti naglo zaustavljen jer su speleolozi naišli na dodatnu „neugodnost“ u jami. Naime, već pod prvim slojem otpada pronađena je ručna granata. S obzirom da se Korčinka nalazi vrlo blizu vojnog poligona Eugen kvaternik, a i grad Slunj je u vrijeme domovinskog rata bio obuhvaćen ratnim djelovanjima, na ulazu u jamu dežurala su dva policijska službenika za protueksplozijsku zaštitu. Nakon evakuacije jame i njene okolice u jamu se spustio djelatnik MUPa, potvrdio nalaz, te uklonio granatu iz podzemlja. Da nismo na raspolaganju imali dečke iz MUPa, u tom trenu čišćenje bi morali obustaviti i vratiti se kući neobavljena posla. Kada je opasnost prošla, ekipa speleologa nastavila je s poslom, no nedugo zatim pronađena je još jedna mina. Ovoga puta radilo se zrnu protutenkovske granate koja se ispaljuje iz (gotovo antiknog) topa. Stručnjaci su granatu svrstali u razdoblje drugog svjetskog rata što dodatno potvrđuje da se razni otpad u Korčinku baca već desetljećima. Nije potrebno posebno naglašavati koliko je bitno imati čvrstu glavu i biti izrazito oprezan pri radu u ovakvim uvjetima. Posao na čišćenju jame od otpada protegnuo se do 22 sata uvečer, a u jami se na radu izmijenilo petnaestak speleologa koji su izvukli oko pet kubika raznog otpada. Također, na površini su se izmjenjivale ekipe na izvlačenju i prihvatu punih vreća. Otpad koji je izvađen iz jame prvotno smo planirali transportirati traktorom i prikolicom kroz šumu do asfaltirane ceste, no ovu ideju nismo uspjeli realizirati. Naime, vrijeme je bilo sunčano pa su ljudi traktore odlučili izvesti u polje, a mi smo ostali bez prijevoza. Brzom intervencijom, uspjeli smo se dogovoriti s pripadnicima DVD Slunj da nam pomognu u odvozu otpada: vatrogasci su nam pomogli s Ladom Nivom i prikolicom na čemu im iskreno zahvaljujemo! Teret smo u selu Podmelnice ostavili u metalnom kontejneru koji je za tu priliku postavio djelatnik lokalnog komunalnog društva Lipa d.o.o. – hvala i njima na pomoći. Kako je osnovni cilj Inicijative zaustaviti novo bacanje otpada, bilo nam je vrlo važno obavijestiti lokalno stanovništvo o čišćenju. Zbog toga smo se tri puta javili uživo u program radija Slunj: osim najave čišćenja, javili smo se i u vrijeme te nakon akcije pa su lokalni ljudi bili dobro informirani o događanjima u njihovom kvartu. Vijest o čišćenju Korčinke prenesena je u informativnim emisijama Nove TV, a posebno se zahvaljujemo snimatelju HRT-a koji nam se pridružio u nedjelju te snimio prilog (pogledajte OVDJE) koji će se koristiti u više emisija. Uz „standardnu“ promociju zaštite podzemlja, uspjeli smo u suradnji s gradom Slunjem učiniti i korak više. Naime, sva kućanstva u Slunju, svaki i posljednji platiša režija, uz račune za zbrinjavanje komunalnog otpada dobio je i obavijest o održavanju akcije. Na ovaj jednostavan i učinkovit način popularizirali smo odgovorno ponašanje prema špiljama i jamama, te objasnili lokalnom stanovništvu koji rizici prijete od ilegalnih deponija u podzemlju. Još jednom hvala svima na velikom odazivu na akciju čišćenja i vidimo se slijedeći puta! (Autor: Ruđer Novak) GALERIJU FOTOGRAFIJA S AKCIJE ČIŠĆENJA POGLEDAJTE OVDJE.
Image: 

Projekt SpeleoDron – inovativna metoda nadzora onečišćenih jama

Osnovni problem u zaštiti špilja i jama je njihova nedostupnost: onečišćenje u speleo objektima vidljivo isključivo špiljarima koji u njih ulaze. Ova činjenica otežava Javnim ustanovama nadziranje stanja u speleološkim objektima.

Naša je osnovna zamisao bila ispitati mogućnost foto i video snimanja onečišćenih krških jama bez uporabe specijaliziranih speleoloških tehnika. Razvojem nove metode željeli smo značajno unaprijediti mogućnosti nadzora nad ključnim speleo objektima. Uz financijsku potporu Zagrebačke županije, kupili smo komercijalni dron DJI Phantom 4 Pro+ i opremili ga dodatnom rasvjetom (Lume Cube) i zaštitama za elise. Ideja je bila provesti monitoring u nekima od onečišćenih objekata na Žumberku. Zbog ograničenja prednjih i bočnih senzora koji su neophodni za stabilan let letjelice, ulazni dio jame morao je biti odgovarajuće širine pa je kao poligon odabrana jama Pavlovica.

 

Ograničenja u letenju dronom u jami

Letne sposobnosti u teškim uvjetima testirali smo u ulaznom dijelu špilje Dolače koji je u kanjonu s ograničenim GPS signalom (važan za stabilnost drona). Snimanje smo nastavili na jami Pavlovici koja ima prostrani ulaz podoban za letenje dronom. Temeljni problem s ispitanom letjelicom je nemogućnost software-ske prilagodbe rada senzora udaljenosti na dronu. Naime, oni iz sigurnosnih razloga isključuju komande ako se dron približi nekom objektu na 1.5 m. Ovo je poželjno za sigurnost, no sprječava manevriranje u užem prostoru ili npr. prolazak između dva drveta koja su međusobno udaljena tri metra.

Ova činjenica sužava mogućnosti primjene ovakvog nadzora u praksi - na jami Pavlovici morali smo iskrčiti dijelove oko ulaza radi lakšeg pristupa, a letjelicu nismo uspjeli spustiti u jamu dublje od 8 metara. Dnevna svjetlost i rasvjeta na dronu u potpunost su zadovoljavali potrebe snimanja ulaznog dijela kamerom. Neovisno o opisanim poteškoćama, uspješno smo snimili ulaz i na naše zadovoljstvo ustanovili da u jami nema novog otpada.

 

Snimanje jama iz zraka moguće i danas

Zaključno možemo reći da je ova metoda nadziranja jama moguća već danas, no zahtijeva pažljivo planiranje i razumijevanje rada drona. Najvažnija je veličina ulaza u objekt i vegetacija oko ulaza, a ako se pojedina jama uklapa u ova ograničenja, nadziranje stanja u njoj je vrlo lako. Tehnologija bespilotnih letjelica izuzetno je dinamično područje pa će u bliskoj budućnosti sigurno biti komercijalno dostupni dronovi s većom mogućnosti prilagođavanja funkcija, kao i s unaprijeđenim senzorima i kamerama. Zbog toga smo uvjereni da tehnika nadzora dronom ima primjenu u zaštiti određenih speleoloških objekata.

O ovom projektu održali smo predavanje  12. prosinca 2017. u samoborskom Bunkeru na koje su se odazvali i lokalni mediji (radio i TV postaje) pa je to bila nova prilika za popularizaciju speleologije i zaštite krškog podzemlja. Zahvaljujemo se Zagrebačkoj županiji na odličnoj suradnji i partnerstvu u zaštiti našeg podzemlja.

Krajem 2017. provedena je još jedna nadopuna podataka o onečišćenim špiljama i jamama. Baza podataka na ovim stranicama usklađena je s podacima pristiglim u državni Katastar speleoloških objekata koji na Bioportalu održava Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

U bazu Čisto podzemlje dodani su podaci o 29 onečišćenih špilja i jama pa ih je sada javno prikazano 644. Također, dodatni podaci su uneseni za ukupno 21 objekt koji je otprije postojao u bazi. Otpad je zabilježen u jamama na područku Istre i Kvarnera, u okolici Karlovca, Knina, Splita, Šibenika, Zadra, Dubrovnika... – novosti su toliko opsežne da nema smisla pojedinačno navoditi nove objekte. Još jednom se svim speleolozima posebno zahvaljujemo svima na potpori Čistom podzemlju!

S velikim ponosom i zadovoljstvom javljamo da je hrvatski ekološki projekt Čisto podzemlje stao uz bok najboljim svjetskim projektima u području zaštite planina. Više o UIAA nominaciji pogledajte na Z1 televiziji 27.10. u 9:00 sati (emisija "Dobro jutro Zagrebe") ili na HRT1 7.11. u 9:05 sati (emisija "Dobro jutro Hrvatska - Imam problem").

Nominacija Međunarodne federacije planinarskih saveza

Međunarodna federacija planinarskih saveza (UIAA) osnovana je 1932. godine, a kao krovnu organizaciju planinarstva, alpinizma, visokogorstva, speleologije, spašavanja u planinama i srodnih djelatnosti prepoznao je i Međunarodni olimpijski odbor. UIAA od 2013. dodjeljuje nagradu planinarskim savezima, udrugama i konzorcijima za inovativne projekte i dostignuća u području zaštite planina. Dosad je u uži izbor za nagradu ušlo osamdesetak svjetskih projekata iz 37 zemalja prijavitelja. Među svjetskim planinarskim velesilama, ove godine, po prvi puta našla se i Hrvatska s projektom Čisto podzemlje.

 

Čisto podzemlje među 22 najbolja Svjetska projekta

Stručna komisija UIAA odabire 22 inovativna i izvrsna projekta koji se predstavljaju na njenim internetskim stranicama. Na godišnjoj skupštini 21. listopada, predstavljen je pobjednički projekt koji uz medijsku popularizaciju dobiva i financijsku nagradu. Za najbolji projekt 2017. proglašen je „Environmentally sustainable solution to the impact of human waste on Mount Everest and beyond“ koji vodi međunarodni konzorcij stručnjaka iz USA s ciljem rješavanja problema onečišćenja baznih logora na visokogorskim ekspedicijama. Uz bok međunarodnim konzorcijima, nacionalnim planinarskim savezima i velikim udrugama, stao je i Zagrebački speleološki savez, krovna nevladina udruga zagrebačkih speleologa, stručnjaka i znanstvenika, koji na volonterski način istražuju speleološke objekte u Hrvatskoj i svijetu i provode inovativne projekte na polju speleologije i srodnih stručno- znanstvenih disciplina, zaštite prirode, okoliša, tehničke kulture.

Hrvatsko je podzemlje ugroženo divljim deponijima

Čisto podzemlje je volonterski projekt, pokrenut 2015. od strane Speleološkog kluba Željezničar i Zagrebačkog speleološkog saveza i u suradnji s 20-tak speleološke udruge u Hrvatskoj, koji se bavi popularizacijom problema divljih deponija otpada u podzemlju. Naime, u našem je kršu evidentirano preko 700 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu špiljskih objekata i važne zalihe podzemne pitke vode. Naše je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po brojnosti i raznolikosti podzemne faune, geomorfološkim oblicima, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene pitka voda ispire se preko divljih deponija i cijedi se do vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka.

 

Borba za očuvanje špilja i jama

Posljednje tri godine ZSS je organizirao deset složenih akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno 30 metara³ otpada. Od samih početaka, speleolozima su u ovom poslu na terenu pomagale institucije i ustanove koje su problem prepoznale i kao vlastiti. Ponajviše se to odnosi na manje gradove, općine i njihova komunalna poduzeća, javne ustanove za zaštitu prirode, a posebno javne vatrogasne postrojbe i protueksplozijska postrojba MUP-a RH jer se u jamama često nalaze opasna i minsko-eksplozivna sredstva. Održano je više desetina predavanja u školama i fakultetima diljem Hrvatske, a zaslugama hrvatskih speleologa i ZSS-a ovaj problem je po prvi puta uvršten u nacionalni Plan gospodarenja otpadom i Informacijski sustav zaštite prirode. Rad ZSS-a prepoznat je i nacionalno, 2016. godine kada mu je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dodijelilo državnu nagradu za najbolji projekt u području zaštite okoliša.

Borba za naše zdravlje - otpad iz jama završava u čaši vode na stolu

Glavni uzroci zagađivanja podzemlja jest nedovoljna svijest pojedinaca i skupina koje svjesno ili nesvjesno odlažu otpad na neprimjeren način kao i nedovoljno razvijen i nedovoljno učinkovit sustav gospodarenja otpadom. Voda u kršu krede se brzo i nema mogućnosti njenog pročišćavanja pa štetni sastojci lako mogu zagaditi vodocrpilišta i pitku vodu na većim područjima. Zato je temeljna poruka zagrebačkih speleologa i Čistog podzemlja da se zaustavi zagađenje naših špilja i jama jer su one prirodna veza između površinskih i podzemnih voda. Što bacimo u naše ponore, prije ili kasnije demo popiti u čaši vode na vlastitom stolu!

 

U bazu je dodan objekt Pećina kod Korenskog koji je speleolozima poznat još od 1960. tih godina - istraživao ga je akademik Mirko Malez, poznati paleontolog, geolog i jedan od pionira Hrvatske speleologije. Jama je u vrijeme njegovih istraživanja bila čista, no nažalost do današnjih dana njeno dno zapunjeno je velikim količinama bačenog otpada. Ulaz u objekt je malih dimenzija i skriven žbunjem, no lokalnom stanovništvu očito je dobro poznat. Zahvaljujemo se prijateljima iz Speleološkog kluba Estavela na dostavljenoj informaciji!

Pages